Za Crnu Goru je ključan značaj slobode izražavanja i ostvarivanja kredibilnih rezultata u oblasti vladavine prava, kazao je juče ambasador EU Aivo Orav. On je to izjavio na okruglom stolu pod nazivom „Crna Gora, zapadni Balkan i Evropska unija: pristupanje nadohvat ruke”, koji je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO). Orav je ocijenio da je zapadni Balkan u fokusu EU i pozdravio napore Crne Gore da unaprijedi regionalnu saradnju.
– Evropska unija je dala okvir i podstrek. Sada je sve na državama kandidatima. Do 2025. godine nema puno vremena, a imate domaći zadatak i pokušajte da ga uradite što bolje – smatra Orav.
Izvršna direktorka CGO Daliborka Uljarević rekla je da je Berlinski proces donio ohrabrenje, stimulans, ali i konkrektne inicijative u pravcu reafirmacije procesa pristupanja zapadnog Balkana.
– No, čini se da to nije bilo dovoljno i da nije pokrenulo u pravom pravcu balkanske lidere koji svojim doživljajem i praktikovanjem politike pokazuju da su im bliži autokratski nego demokratski politički sistemi. Zato evropske vrijednosti, standardi i najbolje prakse još s mukom postaju dio našeg društvenog i političkog konteksta – rekla je Uljarevićeva.
Navela je da postoje prednosti Crne Gore u odnosu na region, ali i unutrašnji otpori demokratskim reformama i simularenje napretka, što je ilustrovala i kroz akcije poput partijskog preuzimanja javnog servisa RTCG i prljave kampanje koje se vode protiv kritički orijentisanih NVO.
– Upravo takvi primjeri poništavaju sva retorička zaklinjanja vladajućih struktura da imaju snažnu političku volju da proces pristupanja EU valjano sprovedu – cijeni Uljarevićeva.
Predsjednik Odbora za evropske integracije Skupštine Crne Gore Adrijan Vuksanović rekao je da proces EU integracija vode svi u Crnoj Gori jer on dotiče sve segmente stvarnosti.
– Trenutno stanje možemo gledati iz različitih uglova, ali nesporno je da smo dosadašnjim rezultatima okarakterisani kao lideri EU procesa u regionu. No, ta pozicija nas ne smije relaksirati jer bi nas nadalje to dovelo do usporavanja samog procesa – poručio je Vuksanović.
Ukazao je na prednost principa regate, pojašnjavajući da se njime, za razliku od principa konvoja, podstiče zdravi rivalitet među zemalja koje su u procesu pridruživanja EU.
– Berlinski proces vidim kao važnu podršku svima nama na zapadnom Balkanu. Imamo još puno posla kada su u pitanju EU integracije, a Skupština će i dalje vrštiti svoju dominantno kontrolnu ulogu dajući time svoj pun doprinos – rekao je Vuksanović.
Ambasadorka Francuske u Crnoj Gori Kristin Tudik, odgovarajući na pitanje kakav bi bio stav Francuske o učlanjenju zemalja zapadnog Balkana u EU s obzirom na to da je Francuska među onim državama EU koje imaju referendum o novom članstvu, saopštila je da bi najvjerovatnije odgovor bio „ne” i to je stav cjelokupnog javnog mnjenja.
– Jer je ono trenutno protiv samo proširenja EU i potrebno im je objasniti da je Balkan u sjedištu Evrope, ali i to da je on važan za EU. Stoga treba raditi na upoznavanju javnog mnjenja sa tim činjenicama – kazala je Tudik.
Ona je podsjetila na izjavu predsjednika Emanuela Makrona koji je samit u Trstu vidio kao novi korak u Berlinskom procesu, posebno u dijelu osnivanja Kancelarije za mlade, pitanja bezbjednosti gdje je Francuska predložila inicijativu radi bolje kontrole municije i lakog naoružanja kako bi se uticalo na kriminal u regionu Balkana, ali i potpisivanja protokola o sporazumu o saradnji u oblasti infrastrukture.
– Kontinuirani dijalog u okviru Berinskog procesa izuzetno je važan kao forum dijaloga čime se postiže bolja saradnja od one koju smo imali u prošlosti i upravo je Berlinski proces, umnogome, poslužio kao inspiracija za Strategiju proširenja EU – kazala je Tudik.M.V.


Želje jedno, mogućnosti drugo

Direktorka Evropskog instituta politika (EPI) iz Skoplja Simonida Kačarska tvrdi da Berlinski proces nije sasvim bio osmišljen da se direktno bavi vladavinom prava, ali s obzirom na to da se na zapadnom Balkanu traže lakši putevi, vladavina prava je dospjela u fokus.
– Pitanje vladavine prava biće u središtu svih naših aktivnosti sve do 2022. godine, kada Srbija i Crna Gora planiraju da zaključe sva poglavlja i pregovore. Postavlja se pitanje da li nam očekivanja koja imamo od svega toga mogu donijeti i rješenja koja očekujemo – saopštila je Kačarska.